Zadarska regija

Smještena u samom središtu Jadranske obale, zadarska se regija do danas razvila na površinu koja obuhvaća 14 % teritorija Republike Hrvatske.
Prostire se na oko 8066.91m² te ima vise od 200 otoka od kojih je 17 naseljeno.
Prirodno obilježje zadarske regije krasi 1.200 kilometara slikovite i čiste morske obale čineći je turističkom destinacijom budućnosti i prekrasnim biserom Jadrana današnjice.
Prekrasan krajobraz, čarobne pješčane i kamene plaže kao i bogato kulturno i povijesno naslijeđe vidljivi su na svakom koraku.
Zadarska regija nalazi se u okružju čak 5 nacionalnih parkova: Paklenica, Kornati, Plitvička jezera, Slapovi Krke i Sjeverni Velebit.
Telašćica, Vransko jezero i planina Velebit parkovi su prirode u zadarskoj regiji. Zbog velikog broja staništa biljnih endema te relikata flore i faune, 1978. godine UNESCO je Velebit proglasio Svjetskim rezervatom biosfere.
U kamenoj raskoši zadarskog zaleđa smjestili su se kanjoni rijeka Zmanje i Krupe, a u zaleđu grada Biograda nalazi se Vransko jezero, najveće slatkovodno jezero u Hrvatskoj s ornitološkim rezervatom.

Plitvička jezera
Plitvička jezera, prirodni biser svjetske ljepote, sastoji se od 16 jezera kristalno modrozelene boje smještenih između planina Mala Kapela i Plješivica. Ukupna površina parka je 29.685,15 ha od čega jezera čine 200 ha.
Plitvička jezera najpoznatiji su nacionalni park u Hrvatskoj, a ubrajaju se među najljepše prirodne znamenitosti u Europi. Ovaj "biser kontinentalne Hrvatske" UNESCO je, zbog njegove raznolikosti, uvrstio u popis Svjetske prirodne baštine. Prostor Nacionalnog parka Plitvička jezera dio je Dinarskog krškog područja, a obilje vode i stvaranje jezera u takvom kraju iznimna je i dragocjena pojava te neprocjenjiv dar prirode.

Paklenica
Nacionalni park Paklenica proteže se na površini od 95 m2, a odlikuje se bogatom netaknutom prirodnom baštinom. Planinski vrhunci, veličanstveni kanjoni, riječni brzaci i očuvani tragovi prošlih vremena vraćat će vas uvijek iznova u podnožje planine Velebita, prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine.
Ulazni, kanjonski dijelovi Male i Velike Paklenice, jedan su od temeljnih fenomena zbog svojih geoloških, hidroloških, krških, florističkih i faunističkih osobitosti.
Ukoliko se želite opustiti i uživati u planinarenju, biciklizmu i prekrasnoj, očuvanoj prirodi – ovo je pravo mjesto za vas. Nacionalni park Krka
Nacionalni park Krka s površinom od 109 m2 u potpunosti je smješten na području Šibensko-kninske županije, ali je samo sat vožnje udaljen od zadarske regije. Naziv je dobio po rijeci Krka koja ima 7 sedrenih slapova i njezine ljepote predstavljaju prirodni krški fenomen.
U parku se posebno ističu dva kulturno povijesna spomenika: Franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir Krka.
Roški slap i Skradinski buk dva su najljepša slapa, a posljednji vir Skradinskog buka ujedno je i prvi dodir rijeke Krke s morem.

Kornati
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati.
Kornati su najrazvedenija otočna skupina cijelog Sredozemlja. Ovaj labirint mora i kamena sastoji se od oko 89 otoka, otočića i hridi s površinom od 220 četvornih kilometara i približno 238 km obalne crte. Sa svojim neponovljivo bistrim morem, obiljem sunca, brojnim uvalama, zaljevima i lučicama Kornati su nezaobilazno odredište za nautičare.
Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su klifovi na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona) iz čega vjerovatno i proizlazi naziv – Kornati.
Kontrast modrog mora s bijelo-sivim kamenjarom slika je koja privlači brojne turiste kao i domaće stanovništvo.